Kakav je tipični profil pacijenta s FMD?

Tipični profil pacijenta s FMD je …… žena u dobi od 20 do 40 godina, s dijagnozom arterijske hipertenzije, u odsutnosti pretilosti ili obiteljske povijesti bolesti arterijske hipertenzije. Žene s FMD se često žale na glavobolje/migrene i pulsirajući šum u uhu (zvuk kao šuštanje) koji može upućivati na cerebrovaskularni oblik FMD (dakle zahvaćanje arterija glave i vrata). Dobro je sjetiti se da ovi simptomi mogu biti uzrokovani mnogim drugim bolestima, ne nužno samo FMD-om, koja se ipak smatra još relativno rijetkom bolesti. FMD u lakšem obliku može biti otkrivena slučajno, kad pacijent ide na radiološku pretragu zbog nekog drugog nevezanog razloga. Prosječna dob kad se postavi dijagnoza FMD je oko 50 godina. Muškarci, djeca i stariji mogu također biti dijagnosticirani s FMD.

Ako imam FMD, moram li ograničiti svoju tjelesnu aktivnost/bavljenje sportom?

Trenutno nema istraživanja koja govore u prilog tome da pacijenti s FMD trebaju ograničiti svoju tjelesnu aktivnost odnosno bavljenje sportom. Gledajući istraživanja pacijenata s FMD, bilo je vrlo malo slučajeva gdje je sportska aktovnost bila povezana s komplikacijom ove bolesti. Disekcije arterija, najčešće koronarnih ili karotidnih arterija, bilo da su vezane uz FMD ili nevezane, mogu se vidjeti nakon intenzivnog sporta, fizičke aktivnosti ili naglog pokreta. Mehanički faktori također mogu igrati ulogu u rupturi aneurizmi. Stoga je preporučeno da pacijenti imaju aktivni životni stil s redovnim vježbanjem, ali za one s aneurizmom ili povijesti disekcija preporučeno je izbjegavanje intenzivnih i kontaktnih sportova te sportova izdržljivosti.

Da li da prestanem pušiti?

Duhan je veliki rizični čimbenik za srčanu bolest i smrt. Ovaj argument sam po sebi je dovoljan za preporuku prestanka pušenja. Nadalje, za pacijente s FMD studije su pokazale lošije ishode za pušače. Smatra se da pacijenti koji puše mogu imati ozbiljnija oštećenja arterija. Također se smatra da pušenje može povećati rizik progresije postojeće FMD. Stoga je strogo preporučeno da pacijenti s FMD prestanu pušiti.

Koji je savjet vezano uz oralnu kontracepciju ili hormonsku nadomjesnu terapiju (terapija u menopauzi)?

Uloga ženskih hormona u FMD mogla bi se objasniti time što je veći broj žena pogođen ovom bolešću. No, do današnjeg dana ne postoje jasni dokazi da kontracepcija i hormonska nadomjesna terapija ili trudnoća povećavaju mogućnost razvoja ili progresije FMD.

Tako da u nedostatku čvrstih dokaza da oralna kontracepcija ili hormonska nadomjesna terapija pogoršavaju FMD, ovi lijekovi nisu kontraindicirani u žena s FMD.

Može li FMD bubrežnih žila povećati rizik komplikacija tijekom trudnoće?

FMD bubrežnih žila često pogađa mlađe žene generativne dobi. Stenoza (suženje) bubrežne arterije može biti uzrok hipertenzije. Hipertenzija se može pogoršati tijekom trudnoće, a također može povisiti rizik preeklampsije ili eklampsije koji predstavljaju veliki rizik za majku i dijete.

FMD bubrežnih arterija može također biti povezana s FMD lezijama na drugim zahvaćenim arterijama kao što su karotidne ili intrakranijalne arterije. Može biti povećan rizik disekcije ili arterijskog krvarenja tijekom trudnoće.

No, ove vrste komplikacija su rijetke i većina pacijenata s FMD će imati uredan tijek trudnoće i poroda bez komplikacija vezanih uz FMD.

Preporuke za pacijentice s FMD koje planiraju trudnoću:

• Redovito kontrolirajte art. tlak kod specijalista s iskustvom u hipertenziji tijekom trudnoće
• ako već nije učinjeno, potrebno je konzultirati specijalista radi probira na aneurizme ili disekcija prije trudnoće kako bi se izbjegle moguće komplikacije tijekom trudnoće i poroda.
• potrebno je izbjegavati intenzivno vježbanje tijekom trudnoće. Ali, redovna blaga fizička aktivnost (hodanje, vožnja bicikla, plivanje) je preporučena.

Da li se FMD pogoršava tijekom vremena?

U većini slučajeva, FMD je stabilna, a ako i progredira, to se odvija polako.

U manjem dijelu slučajeva – najznačajnije, ali ne isključivo u slučaju FMD u djece i adolescenata, može doći do brze progresije FMD lezija, s ponekad dramatičnim komplikacijama. Obostrana FMD bubrežnih arterija ili fokalna FMD (jedna ili nekoliko izoliranih stenoza, ne tip “niz perlica”) češće progrediraju.

Multicentrično francusko istraživanje PROFILE započeto od prof. PF Plouin (HEGP, Pariz) – u kojem su sudjelovali prof. A. Persu i prof. P van der Niepen, će pokazati koliko je pacijenata u intervalu od 3 godine razvilo progresiju postojeće FMD lezije ili razvilo nove FMD lezije.

Registri kao što je Europski FMD registar će omogućiti proširenje i poboljšanje ovih nalaza u većem broju pacijenata praćenih kroz duži period.

Godišnje praćenje je preporučeno za sve pacijente s dijagnosticiranom FMD (vidjeti sljedeće pitanje)

Kakvo praćenje je potrebno za pacijente s FMD?

FMD je kronična bolest žila. Dakle, godišnje praćenje je preporučeno u pacijenata s FMD. Praćenje bi trebalo uključivati klinički pregled s mjerenjem art. tlaka, krvne pretrage kako bi se provjerila bubrežna funkcija (u slučaju bubrežne FMD) i metode medicinskog slikovnog prikaza. Učestalost i točna priroda ovih testova je određena za svakog pacijenta individualno, ovisno o arterijama koje su zahvaćene bolešću i težinom samih lezija.